Zanimljivosti & događaji

print

 
Autor: Odri Ribarović/More/HRT

Prvi umjetni podmorski riblji greben u Kvarnerskom zaljevu usidren je na otoku Cresu, u uvali Sveti Petar u blizini Valuna.

Vrhunska podvodna tehnologija u biogradskom akvatoriju
HRT logo
Prva je to naša kvarnerska kuća za ribe. Od njezinog spuštanja u creski, odnosno valunski akvatorij, točnije u uvalu Sveti Petar, prošla su tek četiri mjeseca, i treba vremena da postane popularna. Znanstveni monitoring vrše znanstvenici Instituta u Splitu za oceanografiju i ribarstvo.

- Vide se nekakvi poliheti, to su crvaši koji su obično uvijek prvi na ovakvim objektima. Što god je u moru postavljeno, prvo će se oni pojaviti. Vidjeli smo i neka jata riba, ali to je još uvijek prerano, znači to mora jako dobro obrasti da bude što prirodnije da bi privuklo organizme druge – objašnjava Marin Kirinčić s Prirodoslovnog muzeja Rijeka.

Kvarnerska kuća se nalazi na dubini od 40-tak metara, a težina se "mjeri u tonama":

- Svaki dio tog grebena je 700-800 kilograma, znači cijeli greben ima čak 8 tona. Cijelo njegovo postavljanje je moralo biti organizirano uz angažman i dizalice i ronioce, odnosno mi smo angažirali posebnu tvrtku koja se bavi podvodnim radovima – kaže Mladen Brajan, početni voditelj projekta Adri.SmArtFish za PGŽ.

Posebna je to vrsta betona, kaže, da može biti pod morem i da mogu ribe to nastanjivati, a da sve normalno funkcionira. U biti kao jedan stožac s 4 elementa koji su se spajali na samom mjestu i spuštali dizalicom na dno.

Ovaj valunski greben drugi je u Hrvatskoj, prvi je prije godinu dana postavljen u zadarskom kanalu, dok je treći i najmlađi u porečkom akvatoriju. Njihova je namjena očuvanje sve ugroženijih riba, školjkaša i ostalih morskih organizama.

- Da bi se što više zapravo potaknuo taj riblji stok da se obnovi s obzirom na to da riba i općenito morski organizmi koji su komercijalno nama bitni pod velikim pritiskom, ne samo direktno ribara i ribarstva, već svih tih naših kopnenih, ljudskih aktivnosti koje utječu na morski eko sustav – naglašava Marin Kirinčić.

- Mi smo idealan poligon za testiranje tih progresivnih ideja, tako da evo i to u Valunu je lijepa priča, Županija Primorsko-goranska je to provela. Cilj projekta je zapravo očuvanje ribljeg fonda i analiza, da se može utvrditi kako se riblji fond ponaša i da možemo u budućnosti planirati neke stvari – ističe Marin Gregorović, gradonačelnik Cresa.

Postavljanje umjetnih ribljih grebena, dio je projekta prekogranične suradnje Adri.SmArtFish, odnosno jačanje malog priobalnog ribolova, te poticanje inovacija u sklopu „plavog rasta" i upravljanja na temelju ekosustava.

- Mi smo u Cresu bili vizionari i davno je u prostorno-planskoj dokumentaciji predviđena lokacija gdje će se nešto potopiti, a sve u svrhu razvoja ribljeg fonda – kaže Marina Medarić, zamjenica primorsko-goranskog župana.

Projekt Adri.Smart Fish je vrijednosti 3 milijuna eura, od toga PGŽ sudjeluje s 260 tisuća eura, to je iz Kohezijskog fonda financirano 85 posto, 15 posto sudjeluje svaki partner, 10 je partnera, vodeći je regija Veneto – objašnjava Medarić.

Upravo Italija ima zanimljivo iskustvo s nesvakidašnjim umjetnim grebenom starim pola stoljeća:

- 1967. godine je u Italiji tragično nastradala jedna platforma plina koja se potopila. Na njoj je danas velik pritisak ronilačkog turizma. Ona je toliko atraktivna za ronioce, da je zapravo pravi pokazatelj kako jedan slučajno nastao umjetni greben može biti iskorišten u ronilačke svrhe, turističke – naglašava Kirinčić.

U svakom slučaju pratit će se razvoj života i indeks bioraznolikosti na mladim hrvatskim umjetnim grebenima. U međuvremenu upravo na Cres stigao je i uređaj za automatsko prikupljanje plutajućeg otpada u creskoj luci, nazvan "Morska škovacera.